Vrlo je važno znati da se
konzumiranjem zdrave hrane i upražnjavanjem zdravih navika čovek
podmlađuje – odnosno proces starenja se usporava i osoba izgleda
mlađe od svojih vršnjaka koji nedovoljno upražnja vaju zdrave navike. Najpoznatije
istraživanje na ovu temu jeste ono iz Kalifornije kada je u periodu
od devet godina analizirano 7.000 ljudi u odnosu na sedam zdravih navika
koje ovde navodimo:
1. San sedam do osam časova
2. Bez jela između obroka
3. Redovno doručkovanje
4. Održavanje pravilne težine
5. Redovno vežbanje
6. Izbegavanje alkohola
7. Ne pušiti
2. Bez jela između obroka
3. Redovno doručkovanje
4. Održavanje pravilne težine
5. Redovno vežbanje
6. Izbegavanje alkohola
7. Ne pušiti
Dakle, u periodu devet godina ovi ljudi
su praćeni vezano za upražnjavanje ovih sedam zdravih navika. Nakon tog
perioda, uočeno je da je smrtnost među onima koji su upražnjavali tri zdrave navike ili manje bila čak 20%, dok je među onima koji su upražnjavali svih sedam navika bila samo 5%.
Drugi aspekt koji je praćen jeste “zdravstvena starost”.
RezultatI ovog istraživanja vezano za zdravstvenu starost ukazuju da na
primer, osoba stara 30 godina koja upražnjava dovoljno zdravih faktora
načina života može da ima isto zdravlje ili fiziološku starost kao
prosečna osoba od 19 godina, što se primećuje i na njegovom izgledu
(izgleda 11,1 godina mlađe). Onda kažemo da ta osoba ima “zdravstvenu
starost” od 19 godina. Sa druge strane, druga osoba stara 30 godina,
koja nije vodila zdrav život, može da ima daleko veću zdravstvenu
starost, i da ima izgled i zdravlje kao da joj je 37 godina (izgleda
starije 16,9 godina). Drugim rečima, zdravstvena starost čoveka mo že da
bude manja ili veća u zavisnosti od broja faktora načina života koje je
usvojila.

U nastavku ćemo nešto više reći o pomenutim zdravim navikama koje su bile preporučene ljudima u ovom istraživanju.
1. SAN SEDAM DO OSAM CASOVA.Naše zdravlje
je povezano sa prirodom koja nas okružuje. Ako želimo da dostignemo
optimalno zdravlje treba da pratimo prirodniri tam koji je uspostavljen.
U našem organizmu postoje razni bioritmovi, kao na primer mesečni (kod
žena), a najvažniji je cirkadijalni ili dnevni ritam koji prati izlazaki
zalazak sunca. Obnavljanje i lečenje organizma se naročito odvija dok
se odmaramo. Za umnožavanje ćelija je takođe važan odmor, a naročito za
ćelije imunog sistema. Za rast je takođe važno umnožavanje ćelija, a da
bi došlo do umnožavanja potreban je hormon rasta. Zalaskom sunca u
organizmu se pojačano luči hormon rasta, kao i hormon melatonin koji
čoveka podmlađuje i regeneriše.


2. BEZ JELA IZMEDJU OBROKA.
Već smo napomenuli da je sistem za varenje sastav ljen od brojnih
mišića kojima je potreban odmor. I kao što se srce odmara u
kratkom periodu između dva otkucaja, tako je i našem želucu i kompletnom
sistemu za varenje potreban odmor između dva obroka koji ne bi trebalo
da bude manji od pet sati.

Statistike pokazuju da se najveći broj srčanih udara dešava ujutru u periodu između 7 i 12 časova. Krvne pločice, telesne ćelije za zgrušavanje krvi, postaju “lepljivije” ujutru pre doručka. To povećava težnju ka formiranju krvnog ugruška, koji ako se javi u srčanim krvnim sudovima dovodi do srčanog udara. Doručkovanje pomaže da krvne pločice postanu manje lepljivije i da se na taj način umanji rizik od srčanog udara. Doručkovanje je takođe važno za učenje, memoriju i dobro fizičko stanje i dece i od – raslih. Takođe, doručkovanje je od velike važnosti za maksimalnu efikasnost, i mentalnu i fizičku. Studije pokazuju da osobe koje doručkuju ispoljavaju bolja raspoloženja i poboljšane naučne sposobnosti.

5. REDOVNO VEZBANJE.
Ova zdrava navika je deo aktivnosti svakog sportiste, ali kao i sve
drugo, ako se neadekvatno upražnjava, može da predstavlja problem.
Iscrpljivanje na treninzima može da naruši čovekovo fizičko i mentalno
zdravlje, i ako je praćeno neadekvatnom ishranom i odmorom, može da ima
fatalne posledice.
6. IZBEGAVANJE ALKOHOLA.
Alkohol je u najmanjim količinama štetan i mi ga ne
preporučujemo. Studije pokazuju da samo dva alkoholna pića sedmično
izazivaju vidljive negativne promene u zdravlju čoveka. Alkohol je nakon
nezdrave ishrane, neadekvatne fizičke aktivnosti i pušenja duvana,
vodeći uzročnik smrti u savremenom svetu.
7. NE PUSITI. Ne samo da je veoma važno izbegavati pušenje duvana, već je potrebno izbegavati “pasivno
pušenje” – boravak u prostorijama gde drugi puše, jer pasivno pušenje
može da izazove dramatične posledice po čovekovo zdravlje.
ZAKLJUCAK
Medicinska praksa beleži slučaj čoveka
koji je obo leo od raka i koji je odbio da se leči na klasičan
medicinski način jer je izgubio poverenje u zvaničnu medicinu. Pošto
je znao da je koza čista životinja koja bira šta jede i pije, odlučio je
da prati šta radi ova životinja i da je oponaša – jeo je i pio ono što
je koza jela i pila, bio je fizički aktivan kao koza, provodio vreme na
suncu, odlazio na vreme na spavanje, izbacio sve otrove iz upotrebe – i
ozdravio je.
Biblijski tekst kaže: “Zapitaj stoku – naučićete, ili ptice nebeske – kazaće ti, ili se zanimaj za zemlju – naučiće te, i ribe će ti morske pripovediti” (Jov 12,7-8).
Jednostavnim približavanjem
prirodi i upoznavanjem sa prirodnim zakonima pred nama se otvaraju
neslućene mogućnosti u domenu zdravlja, snage i izdržljivosti.
Dovoljno je samo nekoliko dana primenjivati dobre navike i doživeti
velika pozitivna iskustva. Ukoliko su te navike pokrenute zdravom i
jakom motivacijom, dobijeni
rezultati dobijaju karakteristike natprirodnog.
rezultati dobijaju karakteristike natprirodnog.
preuzeto sa: http://tinkturedrsulca.com
0 comments:
Objavi komentar